Dopune Zakona o radu stupile su na snagu, a povjerenica Sindikata turizma i usluga Hrvatske Dolores Lujić komentira najvažnije promjene
Dopune Zakona o radu stupile su na snagu i primjenjuju se od 1. siječnja ove godine. Ove dopune donose brojne novine koje se odnose na pravo na plaću, posebice za poslodavce jer će im donijeti dodatne troškove. Također, tu su i još neke odrednice poput obveze ugovaranja plaće u bruto iznosu, razni dodaci na plaću, a najznačajnije izmjene tiču se zapošljavanja na određeno vrijeme.
Porazgovarali smo s područnom povjerenicom Sindikata turizma i usluga Hrvatske Dolores Lujić o izmjenama i dopunama Zakona o radu koje su na snazi od početka ove godine. Prema njezinom mišljenju najvažnije izmjene ovog zakona se odnose na uzastopne ugovore.
POKUŠAJ INTERVENCIJE DOŠAO JE PREKASNO
- U ugovoru na određeno vrijeme mora se navesti objektivan razlog za njegovo sklapanje. Razdoblje od tri godine se prekida ako je između ugovora prekid veći od tri mjeseca, dok je ranije bilo dva mjeseca. Nakon isteka tri godine ugovor na određeno se može sklopiti nakon proteka od šest mjeseci - komentirala je Lujić dodavši kako su izuzetak od ovog agencijski i sezonski radnici.
Lujić je pojasnila kako je navedena promjena najavljivanja kao najznačajnija, no dodala je kako se ugovor na određeno itekako može sklapati po dosadašnjoj praksi prekida između dva ugovora.
- Sam pokušaj intervencije u rad na određeno došao je prekasno i nedovoljno je reguliran u svrhu zlouporabe tog instituta - smatra sindikalna povjerenica.
JASNO DEFINIRAN I RAD IZ DOMA
Kao ostale izmjene navela je uvođenje novog instituta, tj. rada na daljinu gdje radnik sam određuje mjesto rada koje može biti promjenjivo. Tu je i dodatan rad radnika. Naime, Lujić pojašnjava kako je dosad radnik mogao raditi osam sati tjedno uz godišnje ograničenje od 180 sati, a sad više nema tog limita. Probni rad može trajati duže od šest mjeseci, navodi Lujić te dodaje kako to vrijedi ako je prekinut zbog korištenja roditeljskih prava ili bolovanja, ali ne može trajati više od godinu dana. Novost je i kako radnik ima pravo na nedostupnost, osim ako se radi o prijekoj potrebi. Lujić precizira kako to znači kako radnik ne mora komunicirati bilo mailom bilo telefonom s poslodavcem za vrijeme dok ne radi.
- Ovaj Zakona o radu nije lošiji od prošlog jer se nije zadiralo u neka stečena prava radnika nego su se neke stvari zakonski regulirale. To nije bio slučaj s dosadašnjim izmjenama ZOR-a - mišljenje je sindikalne povjerenice. Što se tiče utjecaja na radnike u turizmu, Lujić smatra kako ovaj zakon neće imati osobitog utjecaja na tu djelatnost jer su prava regulirana granskim kolektivnim ugovorom i kućnim kolektivnim ugovorima.
Osvrnula se i na moguće zlouporabe zakona.
- Do njih može doći jednako kao i kod svakog drugog zakona ako nešto nije regulirano zakonom ili drugim propisima, s tim da su odredbe Zakona o radu jedne od najkompliciranijih koje teško tumače ponekad ne samo radnici, nego i poslodavci - zaključila je povjerenica Sindikata turizma i usluga Hrvatske Dolores Lujić.
